Index   Back Top Print

[ DE  - EN  - ES  - FR  - HR  - IT  - PT ]

Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji

Nedjelja, 27. siječnja 2013.

[Video]

 

Kršćanski smisao krilatice "carpe diem"

Draga braćo i sestre!

Današnja nam liturgija predstavlja dva različita ulomka iz Lukina Evanđelja koja su objedinjena. Prvi (1, 1-4) je predgovor, upućen stanovitom "Teofilu"; kako to ime na grčkom znači "Božji prijatelj", možemo u njemu vidjeti svakog vjernika koji se otvara Bogu i želi upoznati radosnu vijest evanđelja. Drugi ulomak (4, 14-21), međutim, predstavlja nam Isusa koji "u snazi Duha" odlazi na dan subotnji u nazaretsku sinagogu. Kao dobar opslužitelj zakona i propisa, Gospodin se podvrgava tjednom ritmu bogoslužja i pridružuje se svojim sumještanima okupljenim na molitvi i slušanju Svetog pisma. Obred predviđa čitanje jednog teksta iz Tore ili Proroka, nakon čega slijedi komentar. Toga se dana Isus ustao i pročitao ulomak iz proroka Izaije koji započinje ovim riječima: "Duh Gospodnji na meni je / jer me pomaza! / On me posla blagovjesnikom biti siromasima" (61, 1-2). Origen ovako to tumači: "Nije slučajno da je on otvorio svitak i pronašao poglavlje u kojem se donosi proroštvo o njemu, već je to bilo djelo Božje providnosti" (Homilije na Lukino Evanđelje, 32, 3). Naime, pošto je pročitao čitanje, u šutnji bremenitoj iščekivanjem, Isus reče: "Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima" (Lk 4, 21). Sveti Ćiril Aleksandrijski kaže da je to "danas", smješteno između prvog i konačnog Kristova dolaska, vezano uz vjernikovu sposobnost slušanja i kajanja (usp. PG 69, 1241). No, na jedan još dublji način, sam Isus je "danas" spasenja u povijesti, jer dovršava puninu otkupljenja. Izraz "danas", veoma drag svetom Luki (usp. 19, 9; 23, 43), upućuje nas na kristološki naslov koji preferira isti evanđelist, a to je "spasitelj" (soter). Već u izvješćima o djetinjstvu, taj je naslov prisutan u anđelovim riječima pastirima: "Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin" (Lk 2, 11).

Dragi prijatelji, taj ulomak interpelira i nas "danas". Nadasve nas potiče da razmislimo o načinu na koji živimo nedjelju, taj dan počinka i obiteljski dan, ali prije svega dan koji treba posvetiti Gospodinu, sudjelovanjem u euharistiji, u kojoj se hranimo Kristovom krvlju i tijelom i njegovom Riječi života. Usto, u našem rastresenom svijetu, ovo nas evanđelje poziva preispitati se o našoj sposobnosti slušanja. Prije nego čovjek može govoriti o Bogu i s Bogom, treba ga slušati, a liturgija Crkve je "škola" toga slušanja Gospodina koji nam govori. Na kraju, kazuje nam da svaki trenutak može postati "danas" pogodan za naše obraćenje. Svaki dan (kathemeran) može postati spasenjsko danas, jer je spasenje povijest koja se nastavlja za Crkvu i za svakog Kristova učenika. To je kršćanski smisao onog izričaja "carpe diem": iskoristi danas u kojem te Bog poziva da ti daruje spasenje!

Neka nam Djevica Marija bude uvijek uzor i neka nam pomogne da uzmognemo prepoznati i prihvatiti Božju prisutnost, našega Spasitelja i Spasitelja čitavog ljudskog roda!

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre, danas se slavi Svjetski dan oboljelih od gube. Izražavam svoju blizinu osobama koje pate od te bolesti i potičem sve one koji se bave istraživanjem, zdravstvene djelatnike i volontere osobito članove katoličkih udruga i udruženja Prijatelji Raoula Follereaua. Na sve zazivam duhovnu pomoć svetog Damjana de Veustera i svete Marijane Cope, koji su dali život za oboljele od gube.

Na ovu nedjelju pada posebni Dan molitve za mir u Svetoj zemlji. Zahvaljujem svima onima koji organiziraju obilježavanje toga Dana u mnogim dijelovima svijeta i pozdravljam osobito one koji su ovdje prisutni.

Papin apel

Danas se obilježava "Dan sjećanja" u spomen na holokaust žrtava nacizma. Sjećanje na tu golemu tragediju, kojom je bio posebno pogođen židovski narod, mora predstavljati za sve trajno upozorenje kako se ne bi ponovili užasi iz prošlosti, da bi se premostilo svaki oblik mržnje i rasizma i promicalo poštivanje i dostojanstvo ljudske osobe.



Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana